التفاصيل البيبلوغرافية
| العنوان: |
Urična kiselina i arterijski tlak u europskoj populaciji s urednom bubrežnom funkcijom - podatci iz Brisighella heart studije (Italija) i ENAH studije (Hrvatska). (Croatian) |
| العنوان البديل: |
Serum uric acid and blood pressure in an European rural population with normal kidney function. Data from the Brisighella heart study (Italy) and ENAH study (Croatia). (English) |
| المؤلفون: |
Karanović, Sandra, Ivković, Vanja, Parini, Angelo, Jelaković, Ana, Barić, Mirta Abramović, Bacchelli, Stefano, Cagnati, Marcella, Giuseppe Cicero, Arrigo Francesco, D'addato, Sergio, Esposti, Daniela Degli, Fuček, Mirjana, Grandi, Elisa, Kos, Jelena, Laganović, Mario, Rosticci, Martina, Rogić, Dunja, Brinar, Ivana Vuković, Borghi, Claudio, Jelaković, Bojan |
| المصدر: |
Cardiologia Croatica; Mar2017, Vol. 12 Issue 3, p1-1, 1p |
| Abstract (Croatian): |
Uvod: Povišena razina urične kiseline uočena je u bolesnika s primarnom hipertenzijom (HT) i prehipertenzijom (PHT). Urična kiselina povezana je s vrijednostima arterijskog tlaka u općoj populaciji još od djetinjstva, a liječenje s inhibitorima ksantin oksidaze postiže se sniženje arterijskog tlaka. Navedeno upućuje na uzročnu vezu urične kiseline na razvoj arterijske hipertenzije. Budući da su podaci za europsku, posebno ruralnu populaciju manjkavi, naš cilj je bio analizirati povezanost urata i arterijskog tlaka u dva ruralna područja, u Hrvatskoj i Italiji. Ispitanici i metode: U ovoj međunarodnoj prospektivnoj dugotrajnoj studiji s praćenjem analizirani su podaci 5162 pojedinca iz BReENa kohorte, originalno iz Brisighella Heart Study (Italija) i ENAH kohorte (Hrvatska). Od ukupnog broja uključenih 1596 (754 muškaraca, 842 žena) je bilo adekvatno za daljnje analize. Isključene su osobe liječene inhibitorima ksantin oksidaze ili antihipertenzivnom terapijom te pojedinci s eGFR < 60 ml/min (MDRD formula). Među ispitanicima bilo je 139 predhipertoničara. Rezultati: Zabilježen je statistički značajan trend u vrijednostima urične kiseline prema kategorijama arterijskog tlaka: normotenzija, prehipertenzija i hipertenzija (276 (IQ 228-330) vs. 294 (IQ 240-342) vs. 307 (IQ 252-360) (p <0.001)). Uočena je statistički značajna korelacija urične kiseline sa sistoličkim i dijastoličkim tlakom (r = 0,192; p < 0,001, r = 0,08; p < 0,001). U multivarijatnoj linearnoj regresijskoj analizi urična kiselina je bila nezavisno povezana sa sistoličkim tlakom nakon prilagodbe za dob, spol, opseg struka, HDL, LDL, TG, eGFR (beta=0,11; p < 0,001); porast od 100 umol/l urične kiseline doveo bi do porasta sistoličkog tlaka za 2,8 mmHg. U prilagođenoj multivarijatnoj logističkoj regresijskoj analizi urična kiselina bila je nezavisni prediktor za hipertenziju, osobe u 4. kvartili vrijednosti urične kiseline imale su viši rizik za hipertenzivne vrijednosti arterijskog tlaka (1,9 [1.2-3.0]), ali ne i prehipertenziju. Zaključak: U europskoj ruralnoj populaciji bez kronične bubrežne bolesti urična kiselina je povezana s arterijskim tlakom i predstavlja nezavisni prediktor za hipertenziju, ali ne i prehipertenziju. Naši rezultati u skladu su s većinom dosadašnjih studija koje ukazuju na moguću uzročnu ulogu, međutim navedeno bi trebalo ispitati u prospektivnim istraživanjima. [ABSTRACT FROM AUTHOR] |
|
Copyright of Cardiologia Croatica is the property of Croatian Cardiac Society and its content may not be copied or emailed to multiple sites or posted to a listserv without the copyright holder's express written permission. However, users may print, download, or email articles for individual use. This abstract may be abridged. No warranty is given about the accuracy of the copy. Users should refer to the original published version of the material for the full abstract. (Copyright applies to all Abstracts.) |
| قاعدة البيانات: |
Complementary Index |
