دورية أكاديمية
Walter Benjamin i mistika božanskoga nasilja: Pravednost vs. sloboda?
| العنوان: | Walter Benjamin i mistika božanskoga nasilja: Pravednost vs. sloboda? |
|---|---|
| المؤلفون: | Žarko Paić |
| المصدر: | Političke Perspektive, Vol 6, Iss 3, Pp 7-32 (2016) |
| بيانات النشر: | Faculty of Political Science, University of Belgrade, Serbia, and Faculty of Political Science, University of Zagreb, 2016. |
| سنة النشر: | 2016 |
| المجموعة: | LCC:Political science |
| مصطلحات موضوعية: | Walter Benjamin, božansko nasilje, pravednost, sloboda, postfundacionalistički obrat, država, Political science |
| الوصف: | Autor se u ovoj studiji o Benjaminovome političkome mišljenju, s obzirom na njegove spise o nasilju, pravu, pravednosti i državi iz 1920-ih godina, posebno bavi analizom spornog pojma „božansko nasilje”. Pojam je krajem 20. stoljeća i još više danas postao iznimno teoretski komentiran, i to ponajprije zaslugom predstavnika tzv. postfundacionalističkoga obrata u filozofiji politike i političkome mišljenju kao što su Derrida, Nancy, Agamben, Critchley i drugi. Budući da se Benjaminovo mišljenje političkoga izravno i neizravno odnosi na teorije suverenosti i moći Carla Schmitta te na anarhističku kritiku države, u ovom se radu iscrpno tematizira kako je u suvremenom kontekstu promijenjene uloge države i društva u globalnome poretku korporativnog informacijskoga kapitalizma pitanje subjekta otpora i kritike „sustavnoga nasilja” države postalo zastarjelo. Čitava se novost i lucidnost Benjaminove mesijansko-političke kritike autoritarne države i njezinih mehanizama izvršenja moći otuda može razumjeti kao kritika sustavnoga nasilja države u ontologijskome značenju kao sredstva/svrhe politike izvan njezine klasične antičke izvedivosti u kategorijama slobode i pravednosti. Nije stoga slučajno da se pravednost, koja ima svoje podrijetlo u židovskoj eshatologiji, postavlja ispred slobode i to očito danas u doba ideologijsko-političke krize legitimnosti liberalne države postaje pitanjem razloga zašto se ideje o vladavini „ljudskih prava”, „pravne države” i „normativizma prava” nužno sučeljavaju sa zahtjevima za „stanjem iznimke” i „izvanrednim stanjem”. Benjamin se, dakle, pojavljuje uz Schmitta, ali na posve drugi način, prethodnikom jedne nove „političke teologije” koja se odvija u logici inkluzivne isključenosti subjekta moderne politike („narod”) u demokratskim procesima oblikovanja nove moći s onu stranu države i društva. |
| نوع الوثيقة: | article |
| وصف الملف: | electronic resource |
| اللغة: | English Croatian Serbian |
| تدمد: | 2217-561X 2335-027X |
| العلاقة: | https://hrcak.srce.hr/file/302469Test; https://doaj.org/toc/2217-561XTest; https://doaj.org/toc/2335-027XTest |
| الوصول الحر: | https://doaj.org/article/07bec83ef79a404aa27f9b7419b5bde3Test |
| رقم الانضمام: | edsdoj.07bec83ef79a404aa27f9b7419b5bde3 |
| قاعدة البيانات: | Directory of Open Access Journals |
| تدمد: | 2217561X 2335027X |
|---|